PANDEMIJA OSTAVILA POSLJEDICE NA MENTALNO ZDRAVLJE DJECE

Nakon godinu i po dana, školarci su se vratili u učionice na nastavu od 45 minuta. Pandemija je ostavila posljedice na mentalno zdravlje djece. Stručnjaci kažu to su manjak koncentracije, pad motivacije za učenjem i strah od povratka u veće grupe.

Sedmogodišnja Ivona Ćejić iz Banjaluke upisala je drugi razred, a polovinu drugara iz drugog dva upoznaje tek sada.

“U prvom razredu sam išla bez jedne polovine pa smo sad u drugom sa drugom polovinom, pa smo sad svi zajedno u jednoj grupi”, kaže Ivona Ćejić, učenica drugog razreda iz Banjaluke za RTRS.

Tokom nastave na daljinu ili skraćenih časova u prošloj godini, Ivonin tri godine stariji brat, Kostja, spoznao je šta je potrebno za uspješno učenje – duži časovi i drugari iz odjeljenja na okupu.

“Bile su nam odvojene grupe i meni je najljepše kad su spojene zbog drugara i da više naučimo pošto nam i duže traje čas”, naglašava Kostja Ćejić.

Milica Živković, majka učenika osnovne škole, kaže da nije bilo mijenjanja više nastavnika.

“Nije tu bilo mijenjanja više nastavnika i nije bilo tako obimno gradivo tako da smo mi ukućani, roditelji mogli pomoću oko savladavanja”, ističe Milica.

Ipak, vratiti djecu iz “onlajn” u realan svijet može, kažu psiholozi, biti pravi izazov.

“Puno vremena su provodili pred ekranima, televizorima, laptopima, telefonima. Bili su izolovani, imali su manje slobodne igre, izloženi ekranima i to je smanjilo njihov opus pažnje”, kaže Vanja Blaženović, psiholog u Dnevnom centru za djecu, Banjaluka.

Manjak koncentracije, pad motivacije za učenjem i strah od povratka u veće grupe posljedice su pandemije na mentalno zdravlje djece. Igre koje će trajati duže i držati njihovu pažnju dobar su početni korak za adaptaciju i vraćanje u klupe, savjetuju stručnjaci.

Djeca su “upijači emocija” i traže objašnjenje nepoznatog. Kada im se nepoznata situacija objasni, strah se kod djece smanjuje.

“Oni kao spužve prepoznaju naša osjećanja tako da ja mogu da pričam neku umirujuću priču ali moj sin će da prepozna da sam ja uplašena i da to nije istina što pričam”, ističe Tanja Radosavac, psiholog u Centru za zaštitu mentalnog zdravlja u Banjaluci.

Besplatna i anonimna savjetodavna linija za djecu i mlade, “Plavi telefon”, nudi psihološku podršku putem telefona ili poruka. Od početka pandemije primijetan je porast broja poziva zbog anksioznosti, depresivnosti i usamljenosti.

“Poređenja radi, u periodu prije pandemije broj poziva kada je u pitanju depresivnost bio je pet puta manji u odnosu na period kada je bila pandemija”, rekla je Maja Kovačević, koordinator rada “Plavog telefona”.

Savjet stručnjaka roditeljima i nastavnicima – rigorozne mjere kao što su zabrana druženja sa drugarima na odmorima ili poslije škole nisu rješenje. Za prevazilaženje straha uzrokovanog pandemijom ključni su iskrenost, podrška i razgovor sa djecom

Previous articleĐOKOVIĆ DOŽIVIO ŠOK, MUČIO SE, PA POKAZAO KO JE GAZDA
Next articleDETALJI TRAGEDIJE U HRVATSKOJ