MISTERIJ STAR SEDAM MILIONA GODINA

Postavili su temelje civilizacije, ali zašto su se prikazivali kao gušteri?

Zbog svih dostignuća, njihovu kulturu su prihvaćale i okolne grupe, po svemu sudeći mirno i bez ratnih sukoba. A zajedno s prvim jedrima, navodnjavanjem, plugom i prekrasnom keramikom, širila se i ideja nasljedne elite koja u ruci drži i vjersku i sudsku vlast, kao i većinu imovine.
Ustaljeno je mišljenje u kako je savremena civilizacija započela u Iraku, odnosno drevnoj Mezopotamiji sa Sumeranima koje se smatra prvom velikom civilizacijom. Njihovo porijeklo nije posve razjašnjeno, njihov jezik ne pripada ni semitskoj ni indoeuropskoj porodici jezika Sami sebe nazivali su “ljudi crnih glava”, a svoj teritorij “zemlja” ili “zemlja ljudi crnih glava, a koliki je bio njihov uticaj dovoljno govori da su ih i civilizacije koje su došle nakon njih, smatrale kolijevkom kulture.

Kraj nomada i početak urbanizacije

Međutim, jedno arheološko otkriće iz temelja je promijenio sliku. Početkom 20. vijeka na arheološkom nalazištu Tel al Ubaid, pronađeni mnogi predsumerski artefakti stari 7000 godina, koji prikazuju humanoidne likove s karakteristikama guštera.
Kultura Ubaida preistoriska je kultura u Mezopotamiji koja datira između 4000. i 5500. pr. n.e. Živjeli su u velikim seoskim naseljima u kućama od opeke od blata, a razvili su arhitekturu, poljoprivredu i obrađivali zemlju navodnjavanjem. Među pronađenim ostacima su velike kuće u obliku slova T, otvorena dvorišta, popločene ulice, kao i oprema za preradu hrane. Neka od tih sela počela su se razvijati u gradove, počeli su se pojavljivati hramovi te monumentalne građevine kao i u Eriduu, Uru i Uruku, glavnih mjesta sumerske civilizacije. Prema sumerskim tekstovima, vjerovalo se da je Ur prvi grad.
Glavno mjesto na kojem su otkriveni neobični predmeti zove se Tell Al’Ubaid – iako su figurice pronađene i u Uru i Eriduu.

Svaka figurica ima drugačiju pozu, ali najčudnije od svega je to što neke ženske figurice drže bebe koje sišu mlijeko, a dijete je također predstavljeno kao stvorenje nalik gušteru.

Figurice prikazuju likove s dugim glavama, očima u obliku badema, dugim suženim licima i nosom guštera. Što točno predstavljaju, potpuno je nepoznato. Prema arheolozima, njihovo držanje tijela, poput ženskog lika koji doji, ne sugerira da su to bili ritualni predmeti. Pa, što su predstavljale ove brojke guštera?
Kakvi god bili, čini se da su bili važni drevnom Ubaidianu. Poznato je da je zmija bila glavni simbol koji se u mnogim društvima koristio za predstavljanje brojnih bogova, na primjer, sumerskog boga Enkija. No gušter nije čest kao simbol božanskog, a i figurice, prikazane u svjetovnom izdanju ne sugeriraju božansku ikonografiju.

Među prvima su gradili kanale i prvu poljoprivredu u sušim regijama, no puno značajnije nasljeđe Ubaida od materijalnih ostataka je i njihova ključna uloga u raslojavanju društva.
Krajem ubaidske kulture, u naseljima se jasno vidi kako neke kuće postaju veće, a i ostali ostaci jasno ukazuju na rušenje egalitarizma. Sredinom prošlog vijeka dvojica američkih antropologa i etnologa, Morton Fried i Elman Service iznijeli su hipotezu se u razdoblju Ubaida po prvi puta javlja elitna klasa nasljednih poglavica, vjerojatno vođa rodova koji su bili povezani s administracijom hrama, a time i raspodjelom dobara i medijacijom u sukobima. Do tada, eventualni sukobi su se, kao i u mnogim primarnim društvima, riješavali kvazidemokratski, na plemenskim vijećima.

Next article“DAJEM 100 LITARA RAKIJE I STEONU KRAVU DA POLOŽIM ISPIT IZ ANATOMIJE”