NEMA KRAJA PROBLEMIMA SRBA U FEDERACIJI

Imovina nestaje na putu od katastra do gruntovnice

Ne nazire se kraj problemima Srba povratnika u Federaciju BiH koji, osim što teško dolaze do posla, moraju da se bore i za svoju imovinu bez koje su mnogi ostali zahvaljujući procesu harmonizacije zemljišnoknjižnih listova u tom entitetu.
Na ovaj problem već godinama upozoravaju srpski predstavnici u FBiH, tačnije od 2018. godine, kada je donesen sporni Zakon o zemljišnim knjigama FBiH, kojim se imovina u tom entitetu knjiži samo na osnovu objave u “Službenom glasniku”, bez obavještavanja vlasnika da je dužan da to uradi u roku od 60 dana.

Iako je Klub poslanika SNSD u Narodnoj skupštini Republike Srpske prije par godina uputio inicijativu Ustavnom sudu BiH za ocjenu ustavnosti navedenog Zakona, ona je u međuvremenu odbačena. Time je nastavljena praksa da se mijenjaju imovinske knjige bez obavještavanja stvarnih vlasnika.

Pravna pomoć
Predsjednik odbora za zaštitu prava Srba u FBiH, Đorđe Radanović, kaže za Srpskainfo da je pomoć u zaštiti imovinskih prava u tom entitetu do sada zatražilo oko 4.000 Srba, kojima je u procesu harmonizacije zemljišnoknjižnih listova nestala nepokretna imovina.
Podsjeća da Srbi koji na taj način ostaju bez svoje imovine mogu tražiti besplatnu pravnu pomoć od Republičke uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove, što su neki od njih i iskoristili.
Problem je što mnogi Srbi vjerovatno i ne znaju da im je imovina možda uknjižena na neku drugu osobu. Razlog za to jeste što ljudi ne idu da provjeravaju te podatke u zemljišnim knjigama jer mnogi i ne žive u FBiH već su raseljeni po Srpskoj, Srbiji i drugim zemljama. Zbog toga još jednom pozivam sve građane da provjere svoju imovinu i utvrde da li je ona uknjižena na njihovo ime ili ime neke druge osobe – napominje Radanović.

Katastar
Ističe da to nije problem samo Srba već i svih građana u Federaciji koji eventualno žive u inostranstvu i ne provjeravaju svoju imovinu. Radanović podsjeća da se pozivi za knjiženje objavljuju isključivo u Službenom glasniku i dva dnevna lista, a svima koji se ne jave u roku od 60 dana imovina se oduzima i knjiži na Federaciju BiH, bez vlasnika.

Radanović ističe da ukoliko se desi da je u gruntovnici bilo šta neusaglašeno s katastrom, automatski se briše iz gruntovnice.

– Uzmimo primjer da je u gruntovnici bila upisana, na primjer, država, a u posjedu na istom zemljištu je Marko Marković. Ukoliko se Marković ne javi na poziv, koji realno nije ni vidio, jer ko od građana čita svaki dan Službeni glasnik, tada se država upisuje kao vlasnik njegovog zemljišta – objašnjava Radanović.

Nedovoljna transparentnost
Predsjednik Regionalnog odbora DNS za FBiH, Nikica Bosnić, ističe da je najveći problem kod navedenog Zakona nedovoljna transparentnost.

Dodaje da građani jednostavno propuste javni poziv kojim se pozovu stanovnici određenog sela, zaseoka, naselja i slično da se jave nadležnoj katastarskoj službi ukoliko imaju pravo na imovinu u tom mjestu.

– Međutim, to ne treba obeshrabriti građane, jer to ne znači da ne mogu vratiti svoju imovinu i da je ona zauvijek izgubljena. Ti građani će u sudskom postupku moći da vrate svoju imovinu, samo što je to dugotrajan proces – poručuje Bosnić.

Previous articleSTANIVUKOVIĆ: RADOJIČIĆEV PLUS, ISTOPIĆE NAM REPUBLIČKI MINUS
Next articlePOLITIČKI LOV NA VJEŠTICE