Ko može očekivati od Željke Cvijanović da poštuje zakone SAD, a ako ih krši u vlastitoj zemlji?!

Zana Bajrić je za vrijeme ratnih dešavanja devedesetih godina, kao djevojčica, zajedno sa svojom porodicom, protjerana iz Bosanske Dubice, ali nije zaboravila na Bosnu i Hercegovinu.

Ova advokatica, koja danas živi i radi u Iowi, privukla je pažnju javnosti nakon što je uputila pismo republikanskom senatoru Chucku Grassleyju u kojem je tražila da se ne odobri američka viza osobi koja negira genocid u Srebrenici, a povod tome je bila nedavna posjeta predsjednice bosanskohercegovačkog entiteta Republika Srpska Željke Cvijanović Sjedinjenim Američkim Državama.

razgovoru ističe da je njena strast prema pravu i advokaturi proizašla iz nepravde koja se dogodila njenom narodu.

“Brojne tačke optužnice za kršenje ljudskih prava koje su rezultirale uništenjem Bošnjaka bile su jedan od najvećih motivacijskih faktora za pravnu karijeru. Predana sam traženju pravde za one koji je sami ne mogu dobiti. Za mene je put do advokature bio veoma težak. Četiri godine sam radila puno radno vrijeme dok sam diplomirala međunarodne odnose na Univerzitetu Drake. Nakon toga, studirala sam još tri godine na pravnom fakultetu bez ikakvog prihoda. Smatrala sam da je pravni fakultet izazov i često bih se pitala je li to pravi izbor. Međutim, tri godine sam držala zastavu Bosne i Hercegovine za svojim stolom i kada bi se javila želja da odustanem, pogledala bih svoju zastavu, podsjetila se kroz šta je moj narod prošao i koliko sam daleko došla. Pustila bih suzu, a onda bih radila duplo više”, priča Zana Bajrić.
Odgovarajući na pitanje zbog čega je odlučila napisati pismo republikanskom senatoru Chucku Grassleyu, citirala je predsjednicu Zastupničkog doma američkog Kongresa Nancy Pelosi koja je jednom prilikom kazala: “Niko nije iznad zakona, čak ni predsjednik”.

“Sjedinjene Američke Države se ponose ovim principom da niko nije iznad zakona. Željka Cvijanović otvoreno odbacuje zakon o zabrani negiranja genocida i hvali se time. Dakle, dopustiti čelnici kao što je Željka Cvijanović pristup američkim zvaničnicima nije u skladu s tim principom”, kaže sagovornica.

Zahtijevala akciju, a ne razmatranje

Senator Chuck Grassley je u odgovoru Bajrić istakao da razumije njenu zabrinutost te da je saglasan da nadležni u Sjedinjenim Američkim Državama trebaju poslati poruku da negiranje genocida i prijetnje secesijom nisu prihvatljivi. Naglasio je da je bivši visoki predstavnik u Bosni i Hercegovini Valentin Inzko nametnuo zakonsku zabranu negiranja genocida u Srebrenici, ali da je u bosanskohercegovačkom entitetu Republika Srpska ne žele primjenjivati. Poručio je da se Željka Cvijanović nije susrela sa, kako je naveo, prominentnim zvaničnicima.

“Svjestan sam da se posjeta desila, ali srećom, ona se nije mogla sastati s prominentnim zvaničnicima. Nadležni imaju pravo da ne izdaju vizu i sankcionišu one koji ugrožavaju mir i ljudska prava te će vaši komentari biti od pomoći prilikom donošenja zakona koji se odnose na američko vanjskopolitičko djelovanje prema Bosni i Hercegovini”, zaključio je senator Chuck Grassley.

Zana Bajrić je izrazila nezadovoljstvo odgovorom senatora Grassleya, jer smatra da nije adekvatan te da Sjedinjene Američke Države nisu trebale odobriti vizu Željki Cvijanović.

“Senator Grassley naznačio je da će se moj komentar razmotriti ako dođe do zakona u vezi s ovim pitanjem. Moje pismo je trebalo početi sa zakonodavstvom. Zahtijevala sam akciju, a ne razmatranje. Željela sam da preuzme inicijativu i utječe na svoje kolege da predlože zakon”, jasna je Zana Bajrić.

(TBT, Mediji)

Previous articleAntonić kaže da se o snimku pričalo mjesecima unazad
Next articleSkoro polovina stanovništva Bosne i Hercegovine živi na granici ili ispod granice siromaštva