Dodik nije destabilizirajući faktor u BiH, nego međusobno prožimanje unitarizma i separatizma

Povodom pregovora o izbornoj reformi i trenutnoj političkoj krizi u Bosni i Hercegovini predsjednik HDZ-a rekao je da ako neko želi novi Dejton to je moguće napraviti formiranjem dvije federalne jedinice u Federaciji BiH.

Čović je kazao da odlazak Milorada Dodika u Zagreb na sastanak sa predsjednikom Hrvatske Zoranom Milanovićem i njegov u Beograd na sastanak s predsjednikom Srbije Aleksandrom Vučićem ne predstavljaju koordinirane aktivnosti.

“Bio sam u Beogradu na radnom ručku koji smo dogovorili prije mjesec dana u Sloveniji na sastancima EPP-a da malo sadržajnije razgovaramo. Na sličan način predsjednik RH pozvao je gospodina Dodika, kao što je gospodin Palmer bio kod predsjednika Vlade RH, gospodina Plenkovića”, rekao je Čović.

Istakao je da su razgovori išli u smjeru razgovora o načinu ublažavanja krize u BiH.

“Čini mi se da razgovori nemaju alternativu i da ćemo morati još intenzivnije razgovarati. Ono što ja znam, s predsjednikom Vučićem će ubrzo razgovarati Izetbegović, znam da je razgovarao i s gospodinom Milanovićem. Nema alternative za te razgovore, trebaju biti još dinamičniji i da pokušamo stvoriti ambijent da profunkcionira vlast i da riješimo ključne reformske probleme”, dodao je.

Čović smatra da Dodik nije destabilizirajući faktor u BiH, dodavši da je trenutno izvorište krize naglašeni separatizam i unitarizam te da se oni međusobno dopunjavaju.

“Mnogo je više problema, izvorišta nesporazuma u BiH koji traju. S jedne strane imate naglašeni separatizam, a s druge strane unitarizam. Oni se međusobno dopunjavaju i to je pravo izvorište krize u BiH. Mi moramo sagledati malo detaljnije odnose u BiH, a kad je u pitanju gospodin Dodik, njegov neuobičajen izričaj, može se nekome svidjeti ili ne svidjeti, ali njega podržava najveći broj predstavnika srpskog naroda u BiH”, rekao je.

Takađer, Čović je rekao da razgovori u vezi Izbornog zakona idu u smjeru rješenja problema.

Danas smo, po analizi mnogih analitičara, daleko od takvog dogovora, međutim, prerano je davati pesimističke izjave. Sutra ćemo imati intenzivne razgovore s predstavnicima američke i europske administracije , a vjerojatno i u petak. Toplo se nadam da ćemo sagledati potrebu da riješimo ona ključna pitanja koja smo definirali , i sud i Strasbourgu kao i Ustavni sud BiH”, smatra Čović.

Dodao je da nije siguran šta neko podrazumijeva pod etničkim prefiksom, predznakom ili dodatkom.

“U našem jeziku jasno je što je prefiks, to je dodatak, a to nije nacionalna odrednica iz Ustava. Hrvat, Bošnjak. Srbin ili hrvatski, bošnjački, srpski, kao pridjevi koji su na nekih 30-ak mjesta spominju u aneksu 4., odnosno Ustavu BiH. Kada sam već nekoliko puta razgovarao s gospodinom Palmerom stavio sam mu jasno do znanja da moramo raščistiti što je prefiks, a što je nacionalna odrednica. Njegova reakcija je bila da će on učiniti sve da konstitutivni narodi ostanu, da funkcioniraju kroz i predsjedništvo i kroz Domove naroda, ali s druge strane da on mora ostaviti nekakav put već u tom prvom koraku oko tih prefiksa”, rekao je Čović.

Istakao je da ako neko želi brisati nacionalne odrednice u Ustavu BiH treba znati da je to novi Dejton i da to znači potpunu promjenu postojećeg ustroja.

“To bi se dalo riješiti kroz dva entiteta ili dvije federalne jedinice u Federaciji pa imate tri naroda, tri federalne jedinice kao tri izborne jedinice i dobili ste racionalnost u organiziranju vlasti u BiH, recimo u Federaciji s 11 vlada i parlamenta došli bi samo na dvije. Time bi riješili to pitanje, tog odnosa etničkog i građanskog u BiH. Mislim da će suština razgovora sutra s predstavnicima američke i europske administracije biti na tome”, zaključio je predsjednik HDZ-a.

Previous articleDodik je danas imao telefonski razgovor sa Nešićem
Next articleVulićeva oplela po opoziciji